Interresorna radna grupa za izmjenu izbornog zakonodavstva BiH danas je razmatrala prijedloge izmjena Izbornog zakona BiH koji se odnose na poglavlje 6 – “Zaštita izbornog prava” i poglavlje 7 – “Pravila ponašanja u izbornoj kampanji”.
Predsjedavajuća Interresorne radne grupe Alma Čolo (SDA) izjavila je novinarima da rade po preporukama ODIHR-a, OSCE-a, Transparency Internationala, a i ono što je ugrađeno u prijedlog Centralne izborne komisije BiH na dnevnom je redu.
– Idemo redom po poglavljima. Puno stvari smo izdiskutovali i u vezi s određenim stvarima imamo konsenzus, a na kraju ćemo glasati o svakoj izmjeni i dopuni Izbornog zakona – navela je Čolo.
Napomenula je da će o krupnim političkim pitanjima trebati postići dodatni konsenzus.
Interresorna radna grupa danas je, između ostalog, diskutovala i o tome da li treba skratiti rokove koji su definirani važećim zakonom.
Čolo kaže da su i organizacije koje posmatraju izbore rekle da treba skratiti rokove, napomenuvši da je rok pet mjeseci od dana raspisivanja do dana održavanja izbora.
Po njenim riječima, za zemlju kolika je BiH to je predug rok i treba ga skratiti.
Kazala je da je član Interresorne radne grupe Damir Arnaut (Naša stranka) predložio da konsultuju CIK BiH, da oni predlože skraćivanje rokova, ali taj prijedlog nije prihvaćen.
Interresorna radna grupa razgovarala je, između ostalog, i o glasanju putem pošte.
Članica Interresorne radne grupe Snježana Novaković-Bursać (SNSD) je ocijenila da su nedopustivo dugi periodi od momenta proglašenja izbora do momenta proglašenja rezultata.
– Mislimo da je proces glasanja poštom jedan segment izbornog procesa koji možda stvara najveći broj problema i skloni smo da otvorimo tu priču. Niko ne spominje ukidanje prava ljudima i niko ne smije da dovede u pitanje pravo birača da glasa, ali ostvarivanje prava, konzumiranje prava na davanje glasa je nešto što treba da bude revidirano – smatra Novaković-Bursać.
Zamjenik predsjedavajuće Interresorne radne grupe Bariša Čolak (HDZBiH) smatra da o svemu tome treba postići visok stupanj konsenzusa, ako žele nešto promijeniti.
– Činjenica je da sve ono što stiže u Centar za brojanje poslije održanih izbora dodatno opterećuje izborni proces. Bilo bi dobro da nađemo konsenzus, ako se već ne možemo dogovoriti da nema glasovanja putem pošte, onda bi bilo jako dobro da se barem tim ljudima osigura na bilo koji način da glasuju, ali da ti glasovi dođu, da ne budu izvan dana glasovanja. Barem u tom segmentu da imamo izborne rezultate što je moguće prije – naveo je Čolak.
Kada je riječ o eventualnom skraćivanju propisanih rokova, Čolak je mišljenja da treba ići na skraćenje rokova, te da su rokovi koji su sada postavljeni predugi.
– Mislim da ćemo naći neki kompromis u smislu skraćivanja tih rokova. Mislim da bi to za izborni proces bilo jako dobro – kazao je Čolak.
Član Interresorne radne grupe Saša Magazinović (SDPBiH) također je mišljenja da je rokove potrebno skratiti, “samim tim što imamo iskustva u zemljama regije, a i u inostranstvu gdje je to mnogo brže, ne samo priprema izbora nego i samo brojanje, saopćavanje rezultata”.
– Ne treba biti genijalac da shvatimo da je kod nas to mnogo sporije i duže traje nego u drugim državama – kazao je Magazinović.
Kada je riječ o glasanju u inostranstvu, navodi da tu postoje dva pristupa.
– Jedan je kada se govori o ljudima koji su nasilno protjerani iz BiH, koji su žrtve rata i koji osjećaju emotivnu vezu prema državi koju žele, između ostaloga, konzumirati kroz učešće u izbornom procesu. Druga grupa ljudi su oni koji su dobrovoljno otišli iz BiH, na mnogo drugačiji način su vezani za BiH, opredjelili su se da trajno žive, svojom voljom, negdje. Logično je postaviti pitanje da li u mojoj općini ti ljudi treba da odlučuju izbore za one koji tu žive – kazao je Magazinović.
Dodao je da je on za to da se omogući, na adekvatan način, svima da glasaju za izbore u BiH.
Član Interresorne radne grupe Damir Arnaut (Naša stranka) je kazao da je svima jasno, ko god je ikada učestvovao u izbornom procesu ili ga pratio, da sve to traje predugo. Napomenuo je da se početkom maja raspisuju izbori, početkom oktobra se glasa.
– Nama trebaju ljudi koji provode te izbore da nam kažu koliko se to može skratiti i ako se može skratiti šta im treba. Možda CIK-u BiH treba 20 novih ljudi da bi mogli skratiti sve to na mjesec dana. Ali to nam treba CIK da to kaže. Zbog toga stalno predlažem zaključke da od CIK-a dobijemo odgovore na neka ključna pitanja, što je u potpunosti u skladu sa poslovnikom Interresorne radne grupe – naveo je Arnaut.
Za iduću sedmicu najavljeno je takođe dvodnevno zasjedanje Interresorne radne grupe za izmjenu izbornog zakonodavstva BiH, tokom kojeg će biti razmotreni prijedlozi za izmjene i dopune preostalih poglavlja Izbornog zakona BiH.
Fena